Mnoge žene su rekle da su imale mali rez u trenutku izlaska glave, što će učiniti sigurniji i lakši porod. U velikoj većini slučajeva, to zapravo nije istina. Zašto?
Šta je epiziotomija?
Epiziotomija je hirurški rez koji je napravljen na mišićnom području između vagine i anusa (područje se naziva međica) pomoću hirurških makaza ili skalpela u trenutku rađanja.
Kada se primjenjuje
Za vrijeme faze tiskanja, bebina glava polako izlazi van i vraća se. Često se glava pojavi na vrhuncu kontrakcije, a zatim se povlači nazad unutra opet. To će učiniti nekoliko puta prije nego što potpuno izađe. Zatim ostatak tijela može izaći. To je prirodni način da se postupno omogući koži da se rastegne do veličine bebine glave. Unatoč tome, u nekim slučajevima, koža oko vagine može se poderati, pogotovo ako je porođaj prebrz.
Dobro obučene babice obično pokušavaju spriječiti kidanje dopuštajući glavi da izađe polako i poticanjem žene na guranje kada ona želi i premiještanje u pozicijama koje su udobne za nju. Obrazloženje je da će se instinktivno suzdržavati od guranja ukoliko osjeti deranje (pod pretpostavkom da ona ima porod bez lijekova). Ako se, uprkos blagom guranju, desi deranje, onda je obično manje i dobro zaraste, možda čak i bez potrebe za šivenjem. Povremeno, pogotovo ako je porođaj previše brz, može se desiti veće deranje, a to može biti teško za sašiti i za oporavak.
Svjetske zdravstvene organizacije navode u “njezi pri normalnom porođaju – Praktični vodič” da, ako postoji sumnja da će žena imati teže deranje tj.cijepanje, epiziotomija bi mogla biti izvedena prije nego što glava u potpunosti izađe. Na taj način, rez može biti manje težak u odnosu na cijepanje i biti će lakše zašiti ga. Međutim, dijagnoza prijetnje teškim deranjem trebala bi biti nevjerojatno rijetka, manje od 0,4% slučajeva. Drugi opravdani razlog za epiziotomiju od strane Svjetske zdravstvene organizacije i drugih uglednih institucija jeste, ako postoji potreba da se ubrza porod, jer je beba u nevolji, odnosno u slučaju instrumentalnog poroda (pincetom ili vakuum ekstrakcijom) ili eventualno u drugim složenim situacijama. S obzirom da su ove komplikacije vrlo rijetke, epiziotomija bi trebala biti rijetkost.
No, u ovoj i drugim regijama svijeta, nisu rijetkost. U stvari, u nekim bolnicama u regiji postoji politika rutinske epiziotomije za svaku prvorotku. Zašto je to problem? Pa, za početak, zar ne bi imalo smisla da se treba nastojati zadržati perineum intaktnim? Možda žena ne bi obično pucala, posebno ako je podržana da glava izađe polako. Cochrane pregled u 2009 godini uključuje više od 5000 žena i pokazuje da su žene koje su pristale na restriktivnu epiziotomiju (samo kada je to potrebno) doživjele “blaže perinealne traume, manje stražnje perinealne traume, manje šivanje i manje komplikacije kod zarastanja unutar sedam dana”. Svjetska zdravstvena organizacija u “Njezi pri normalnom porođaju” također savjetuje protiv rutinske epiziotomije, navodeći da je treba koristiti samo ako je stvarno potrebno.
Ako je to slučaj, onda zašto u nekim bolnicama još uvijek postoji visoka stopa epiziotomije? Možda je to iz sljedećih najčešćih uvjerenja:
Mitovi o epiziotomiji
Mit 1: Epiziotomija sprečava jako kidanje
Cochrane pregled gore naveden, ne vidi nikakvu razliku između dvije skupine tj. restriktivne u odnosu na rutinsku upotrebu epiziotomije u smislu ozbiljnog kidanja. To jeste, nema dodatne koristi u rutinskoj epiziotomiji. Neke studije bilježe da neke žene doživljavaju ozbiljnije deranje zbog epiziotomije. Nakon reza, deranje se može nastaviti dalje, ako je pritisak guranja velik. A, u narednim porođajima, ožiljak epiziotomije može ponovno biti otvoren jer je ožiljak tkiva manje rastezljiv.
Mit 2: Smanjuje bol perineuma
Gore navedeni pregled bilježi da nema značajne razlike u boli između dvije skupine koje su navedene u pregledu. Međutim, oni su zabilježili češće komplikacije s epiziotomijom. Očito da će biti bolniji oporavak za nekoga s epiziotomijom, za razliku od onih koji nisu imale nikakvo deranje uopće ili možda neko manje deranje (što može biti samo na površini, a epiziotomija presijeca slojeve kože i mišića).
Mit 3: epiziotomija sprečava urinarne inkontinencije i štiti dno zdjelice
Cochraine pregled nije zabilježio nikakvu razliku u urinarnoj inkontinenciji između restriktivne i liberalne skupine, pa još jednom, nema dodatne vrijednosti uloge epiziotomije. Također, neke studije su pokazale ulogu epiziotomije kod analne inkontinencije. Dr. Scott u svom osvrtu na podatke nije vidio nikakve koristi za snagu dna zdjelice s epiziotomijom.
Mit 4: epiziotomija olakšava povratak seksualnoj funkciji
Još jednom, one žene koje su mogle imati porod bez reza ili su mogle imati manji rez kod svog poroda doživjele su više boli kao rezultat epiziotomije i stoga je sex bolniji. U najmanje jednoj studiji (citirano u referencama) pokazan je bolniji odnos i nedovoljno vlaženje 12 do 18 mjeseci nakon poroda kod žena koje su doživjele epiziotomiju. Dalje, epiziotomija utječe na seksualnost jer zamjenjuje Erektilna tkiva u stidnici s fibroznim tkiva.
Mit 5: epiziotomija štiti fetus
U prošlosti, doktori su vjerovali da bebe pate zbog sporog porođaja, jer im se činilo da će se glava bebe slomiti i da će doći do oštećenja mozga. To uvjerenje nije uopće zasnovano na dokazima, u ovom Cochrane pregledu potvrđeno je da nema koristi za fetus kod liberalne epiziotomije, kao što su smanjena mogućnost cerebalne paralize.
Mit 6: epiziotomija zarasta brže od prirodnog pucanja
Gore naveden Cochrane pregled ne vidi duži period ozdravljenja kod skupine rutinske epiziotomije u poređenju sa skupinom sa ograničenom upotrebom epiziotomije. Istina je da je ravni hirurški rez jednostavnog šava, ali prirodno razderan rez zapravo može zarasti lakše, jer su dvije strane udružene poput slagalice koja se može sama držati zajedno.
Česte epiziotomije nisu preporučene
Trebamo biti svjesni da je epiziotomija (manja) operacija i tako ima svojstvenu opasnost od stvaranja infekcije i uzrokovanja prekomjernog gubitka krvi. Samo iz tog razloga, WHO upozorava da upotreba mora biti ograničena. S obzirom na to, i zbog svih razloga koji su gore navedeni, većina opstetričkih tijela preporučava liberalno korištenje ove prakse. Žene bi stoga trebale imati izbor da li uraditi epiziotomiju ili ne. WHO navodi; “Nema pouzdanih dokaza da liberalno ili rutinsko korištenje epiziotomije ima blagotvoran učinak, ali postoji jasan dokaz da to može uzrokovati štetu”.
S obzirom na ove informacije, možete se odlučiti da pokušate imati porod bez epiziotomije. Važno je razgovarati sa svojim doktorom unaprijed, tako da Vaša želja bude jasna.
U drugom dijelu, pročitajte više o historiji epiziotomije, a u trećem dijeu pogledajte alternative.
Reference:
Cochrane Center, “Episiotomy for vaginal birth” review, 2009 http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19160176
Rachel Reed, Midwife thinking , “Perineal Protectors”, 2010 http://midwifethinking.com/2010/08/07/perineal-protectors/
Dr. John Scott, Episiotomy and Vaginal Trauma, 2005 http://www.utilis.net/Morning%20Topics/Obstetrics/Epis,%20vaginal%20trauma.pdf
Wikipedia article –http://en.wikipedia.org/wiki/Episiotomy#Controversy_about_common_usage_and_history_of_the_technique
The History of Episiotomy in the UK – http://www.aims.org.uk/OccasionalPapers/historyEpisiotomyInTheUK.pdf
World Health Organization “Care in Normal Birth – A Practical Guide” 1996 http://whqlibdoc.who.int/hq/1996/WHO_FRH_MSM_96.24_bos.pdf?ua=1
Hanna Ejegård, Elsa Lena Ryding, Berit Sjögren (17 January 2008). “Sexuality after Delivery with Episiotomy: A Long-Term Follow-Up”. Gynecologic and Obstetric Investigation 66 (1): 1–7. doi:10.1159/000113464. PMID 18204265. Retrieved 2012-01-16.
