Ljudski mikrobiom: Za razmatranje kod trudnoće, poroda i ranog majčinstva

Objavljeno na engleskom kao “The Human Microbiome: considerations for pregnancy, birth and early mothering”, autorice Rachael Reed (babice) i Jessie Johnson-Cash, 

Izvor: http://midwifethinking.com/2014/01/15/the-human-microbiome-considerations-for-pregnancy-birth-and-early-mothering/ June 2014. 

Koautor posta je Jessie Johnson-Cash i zasnovan je na njenoj prezentaciji tokom USC Edukacijskog dana za babice

Ljudski mikrobiom je izraz koji je trenutno u modi u svijetu nauke. Projekt NIH ljudskog mikrobioma se pokrenuo kako bi se ispitale povezanosti između mikrobioma i ljudskog zdravlja i bolesti. Do sada, ljudski mikrobiom se povezivao sa, između ostalog, pretilošću, rakom, mentalnim poremećajima, astmom i autizmom. U ovom postu neće se postaviti obimni pregled literature – to se već uradilo, i ključni pregledi kojim je potkovana ova diskusija su: Matamoros et al.(2012) “Razvoj crijevne mikrobiote kod novorođenčadi i njegov uticaj na zdravlje”, i Collado et al. (2012) “Mikrobialna ekologija i interakcije domaćina-mikrobiote tokom ranih faza života”. Umjesto toga fokus će se staviti na to šta ovo znači za trudnoću, porod, majčinstvo i babinstvo.

Šta je ljudski mikrobiom?

Razmatranja za majke i babice 

Ono što sliejdi nisu preporuke dobijene iz studija – istraživanja tek slijede. Više su razmatranja/pitanja koja se javljaju iz onog što je poznato o ljudskom mikrobiomu. Trenutno postoji nekoliko zdravstvenih radnika koji pišu o crijevima i zdravlju – jedan od njih je i Chris Kresser kjoi uključuje reference u slučaju da želite naći izvor njegovih informacija.

 

Pred-začeće i trudnoća

Dosadašnje uobičajeno vjerovanje da je beba unutar materica sterilna (dok god su membrane intaktne) se sada dovodi u pitanje. Izgleda da se majčina crijevna mikrobiota može prenijeti  do bebe/materice preko krvotoka (Jimenez et al.2008; Metamoros et al.2013; Prince et al.2014; Rautava et al.2013; Zimmer 2013). Mikrobiota žene se mijenja tokom trudnoće i ovo ima uticaja na metabolizam (Koren et al.2012; Prince et al.2014). Zbog toga, idealno bi bilo, da žena uđe u trudnoću sa zdravim mikrobiomom i da ga onda održi. Nažalost, moderni stil života ne ide u prilog mikrobiomu, i mnogi od nas imaju disbiozu (neravnotežu u crijevnim bakterijama). Disbioza i previše “pogrešnih”bakterija se veže za prerano pucane membrana i preuranjeni porod (Fortner et al.2014; Mysorekar & Cao 2014; Prince et al.2014).

Prijedlozi:

• Ono si što jedeš…i mikrobiota si koju ishranjuješ. Jedite jela koja njeguju vašu mikrobiotu: ne jedite toksine; jedite previruća vlakna – škrobno povrće kao što je batat – oni su hrana mikrobiote; jedite fermentiranu hranu – kefir, kiseli kupus itd. – oni obezbjeđuju probiotike. Dijetalna probiotska hrana može koristiti kod balansiranja vaginalne mikrobiote (Hantoushzadeh et al. 2012; Rautava et al.2013).
• Ako su vam crijeva oštećena, zacijelite ih i vratite ravnotežu mikrobiote. Ovo može uključivati uzimanje probiotika.
• Smanjite stres. Stres zezne vašu crijevnu mikrobiotu – Chris Kresser objašnjava kako – i majke mogu prenijeti uticaje stresa na svoju bebu preko tih bakterija (Bailey et al.2011). Možda antenatalna njega treba da uključuje riječi ohrabrenja i opuštajuće masaže umjesto stalnih kliničkih testiranja i diskusija o rizicima?
• Izbjegavajte antimikrobne kožne preparate (npr.sapune), i produkte za čišćenje – možete pogledatiyoutube koji objašnjava brige koje FDA ima oko ovih proizvoda.
• Izbjegavajte nepotrebne farmaceutske lijekove (Bengmark 2012) pogotovo antibiotike (Cotter et al.2012).
• Za više detalja vidjeti Chris Kresser – antibiotici i šta uraditi kada ih moramo uzeti
• Prestanite pušiti (Biedermann et al.2013).

Porod

Postoji razlika između mikrobioma kod bebe rođene vaginalno i one rođene carskim rezom (Azad et al. 2013; Penders et al.2013; Prince et al.2014). Tokom vaginalnog poroda beba se kolonizira majčinim vaginalnim i fekalnim bakterijama. Prvobitne bakterijske kolonije nalikuju majčinoj vaginalnoj mikrobioti – prvenstveno Lactobacillus, Prevotella i Sneathia. Beba rođena carskim rezom je kolonizira bakterijama iz bolničkog okruženja i sa majčine kože – prvenstveno Staphylocci i C difficile. Također imaju značajno manje količine Bifidobakterija i manju bakterijsku raznolikost od vaginalno rođenih beba. Ove razlike u ‘zasađivanju’ mikrobioma mogu biti razlog, dugoročno gledajući,  povećanog rizik za određene bolesti kod beba rođenih carskim rezom.

Okolina u kojoj se beba rodi također utiče na prvobitnu kolonizaciju. Studija koju je uradio Penders et al.(2013) je otkrila da su terminske bebe koje su rođene vaginalno a potom isključivo dojene, imale najkorisniju crijevnu mikrobiotu. Najvjerovatnije da su ove bebe bile u kontaktu isključivo sa mikrobiotom  svoje porodice u ključnom periodu ‘zasađivanja’ mikrobioma. Još uvijek niko nije istraživao porod u vodu sa mikrobiomom.  Da li razrijedi bakterije? Šanse za kolonizaciju i infekciju sa Streptokokom grupe B je smanjena tokom poroda u vodi (Cohain 2010; Neugeborene et al.2007). Ovo može biti zbog razrjeđenja Streptokoka ili zbog dodatne kolonizacije bebe korisnim bakterijama. Još jedna tema za buduće istraživanje je caul porod i mikrobiom.  Da li ovakva beba propusti kolonizaciju putem vagine?

Ono što znamo je da izloženost antibioticima mijenja mikrobiom kod odraslih (vidjeti iznad). Kada se antibiotic apliciraju ženi u porodu , i njena beba dobije određenu dozu. U 2006.pregled medicinskih stručnjaka (Ledger 2006) je izrazio zabrinutost oko profilaktičke upotrebe antibiotika.  Studija iz 2011 je otkrila da su antibiotici koji se daju tokom poroda povećali incidencu kasnijih ozbiljnih bakterijskih infekcija kod novorođenčadi (Ashkenazi-Hoffnung et al.2011). Treba se sprovesti više istraživanja oko broja žena/beba koji su izloženi antibioticima tokom poroda (npr.kod produženog pucanja membrana)

Prijedlozi:

• Vaginalni porod kroz majčino prirodno okruženje je najbolji način za ‘sadnju’ zdravog mikrobioma kod bebe (Penders et al.2013)
• Minimiziranje fizičkog kontakta zdravstvenih radnika na majčinu vaginu, perineum i bebu tokom poroda.
• Izbjegavajte bespotrebne antibiotike tokom poroda. Ako su antibiotici indicirani, razmotrite probiotike za majku i bebu odmah nakon poroda.
• Ako majka rodi na carski….i iako to zvuči čudno…možda bi mogla razmotriri brisanje vagine i premazivanje bebe sa tim. Još je bitnije da se ohrabri i podrži dojenje kod majki koje su rodile na carski. I opet, razmotrite upotrebu probiotika.

Postnatalno

Nakon poroda, kolonizacija bebe mikrobiotom nastavlja se kroz kontakt sa okolinom i dojenjem. Postoje značajne razlike mikrobiote dojenih beba u odnosu na bebe hranjene formulom (Azad et al.2013;Guaraldi&Salvatori 2012). Korisne bakterije se direktno prenose u bebina crijeva putem majčinog mlijeka i oligosaharidi u majčinom mlijeku podržavaju rast ovih bakterija. Razlika u crijevnom mikrobiomu bebe hranjenje formulom  se mogu pojačati zdravstveni rizici koji se vežu za hranjenje formulom. Kratkoročno, grčevi novorođenčadi se mogu vezati za visoke vrijednosti proteobakterija u bebinim crijevima.

Prijedlozi:

• Odmah nakon poroda, i u prvim danima života, bebe bi trebale provoditi puno vremena gole na majčinim prsima.
• Izbjegavajte kupanje bebe najmanje 24h nakon poroda, i onda koristite samo običnu vodu najmanje tokom 4 sedmice (Tollin et al.2005; RCM 2008)
• Ako ste u bolnici, koristite vlastitu posteljinu od kuće, za bebu.
• Tokom prvih sedmica, minimizirajte dodirivanje bebe od ljudi koji nisu familija – pogotovo koža od kožu kontakt.
• Isključivo dojite. Ako ovo nije moguće, razmotrite davanje probiotika.
• Izbjegavajte da beba nepotrebno dobija antibiotike (Ajsley et al.2011; Penders et al.2013). I opet, ako su neophodni razmotrite istovremeno davanje probiotika.
• Probiotici bi mogli biti korisni i kod beba koje pate od grčeva.

Sažetak

Što više razumijevamo ljudski mikrobiom, sve se on više čini fundamentalnim za naše zdravlje. Trudnoća, porod i dojenje sade naš mikrobiom i stoga imaju dugoročni uticaj na naše zdravlje. Potrebno je više istraživanja da se ispita kako najbolje potpomoći zdravu sadnju i održavanje mikrobioma tokom ovog ključnog perioda. Dato je nekoliko razmatranja i prijedloga iz onoga što je već poznato. Svi komentari, diskusija i daljnji prijedlozi su dobrodošli od čitalaca.

Pošto ste već ovdje… …mi smo Udruženje koje opstaje zahvaljujući neumornom radu mama, najčešće u sitne sate nakon svakodnevnog posla i porodice, i to sve volonterski! Da bi naši projekti bili značajniji i veći ipak su potrebna neka sredstva. Ukoliko Vam se svidio ovaj članak te ukoliko podržavate naš rad, kliknite ovdje da nam donirate kako bismo proširili svoje djelovanje i pomogli i drugim mamama onako kako smo, nadamo se, pomogli i vama! Kada bi svako na pročitani članak donirao barem 1KM naš rad bi bio finansijski osiguran. Potrebna je samo minuta. Hvala vam što činite da porodi budu bolji u BiH.